U vrijeme dok sam vodio studentski foto klub ili držao tečajeve fotografije djeci u osnovnoj školi uvijek bi prvo predavanje započeo pitanjem: «Recite mi koji je najsavršeniji fotoaparat?» Svi su u glas počeli nabrajati najpoznatije marke aparata kao što su Canon, Nikon, Minolta, Olympus, Leica, Hasselblad i druge, a kad bi iscrpili svoje poznavanje moderne tehnologije ja bi im rekao točan odgovor: «Oko». To mi je uvijek bila prva tema predavanja, jer je oko prevažno za poznavanje i razumijevanje fotografije.
Oko radi po istom principu kao i bilo koji fotoaparat, a ima i iste dijelove. Kućište aparata je očna jabučica, objektiv je zjenica s lećom, poklopac objektiva je očni kapak, blenda je šarenica, a fotografski čip je mrežnica sa 150 milijuna stanica osjetljivih na svjetlo. Iz te brojke doznajemo i koliko naše oko ima megapiksela, nezamislivih za današnje aparate. Ljudsko oko (doduše ne toliko kao mačje) ima i puno veći raspon otvora blende i osjetljivosti čipa jer nakon kratke prilagodbe može vidjeti u gotovo potpunom mraku. Ono što je u aparatima snop žica kojima se prenosi digitalna slika do memorijske kartice u našoj je glavi očni živac koji te informacije do mozga prenose višestruko brže. Na tečajevima bih najveću pomutnju izazvao kad bih djeci rekao činjenicu da se u fotoaparatima kao i u našem oku slika projicira okrenuta za 180 stupnjeva i da mi zapravo cijeli život svijet vidimo naglavačke. Divno mi je bilo gledati njihovim licima nevjericu čuđenje. Okretali bi glave, neki bi čak i dubili na glavi samo da vide ispravno, no umirili bi se kada bi im rekao da se ta slika automatski okreće i šalje u dio mozga zaduženog za vid.
Prije nekog vremena sam počeo nositi naočale, pa za svoje oči ne mogu više reći da su najsavršenije. No, oči su i nešto više od organa kojim gledamo. One su i organ kojeg prvog vidimo kod drugih ljudi. Snaga čovjeka vidi se i u snazi pogleda, a njegova slabost u skrivanju pogleda. Kad se susretnu dva snažna pogleda, među njima se razvije optičko natjecanje, ali u susretu pogleda osoba koje se privlače osim optike počinje raditi i kemija jer tada slike iz oka neobjašnjivo počinju stizati u dio mozga zadužen za seks.
| < « | » > |
|---|